Na osnovu člana 15. Zakona o smanjenju rizika i upravljanju vanrednim situacijama (“Sl. glasnik RS”, br. 87/2018)procenu rizika od katastrofa imaju obavezu da izrade i donesu Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave, subjekti od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje, izuzev saveza, klubova i udruženja; privredna društva, zdravstvene ustanove izuzev apoteka; predškolske i školske ustanove i fakulteti za sve objekte u kojima borave deca, odnosno objekte u kojima se odvija nastava; ustanove socijalne zaštite za objekte u kojima borave korisnici.
Privredna društva i druga pravna lica koja u svom sastavu imaju organizacione celine čiji su kapaciteti, obim i značaj delatnosti od posebnog značaja za privredu Republike Srbije iz oblasti energetike, telekomunikacija, rudarstva i saobraćaja, izrađuju Procenu rizika i za te organizacione celine.
Procenu rizika izrađuju i donose i pravna lica koja upravljaju poslovnim, trgovačkim, sportskim, ugostiteljskim i smeštajnim objektima i objektima za razonodu kapaciteta više od 100 lica, a ako su objekti namenjeni za boravak dece do 14 godina, nezavisno od kapaciteta.
Procenom rizika od katastrofa identifikuju se vrsta, karakter i poreklo pojedinih rizika od nastupanja katastrofa, stepen ugroženosti, faktori koji ih uzrokuju ili uvećavaju stepen moguće opasnosti, posledice koje mogu nastupiti po život i zdravlje ljudi, životnu sredinu, materijalna i kulturna dobra, obavljanje javnih službi i privrednih delatnosti, kao i druge pretpostavke od značaja za odvijanje uobičajenih životnih, ekonomskih i socijalnih aktivnosti.
Kao osnova za izradu Procene i Planova zaštite i spasavanja koristi se „Uputstvo o metodologiji za izradu procene ugroženosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća i planova zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama'' (''Sl. glasnik RS'', broj 18/2017).
Procenu rizika od katastrofa i Plan zaštite i spasavanja izrađuju privredna društva odnosno druga pravna lica koja imaju ovlašćenje za izradu procene rizika od katastrofa i plana zaštite i spasavanja i imaju u stalnom radnom odnosu tri zaposlena lica koja poseduju licencu za izradu procene rizika od katastrofa i plana zaštite i spasavanja i ispunjavaju organizaciono-tehničke uslove.
Licencirana lica za izradu Procene rizika od katastrofa i planova zaštite i spasavanja su nosioci izrade ovih dokumenata, ali u izradi učestvuju zaposleni u privrednom društvo, odnosno članovi stručnog tima, određeni od strane rukovodioca. Stručni tim čine rukovodilac i članovi tima, različitih struka koji mogu najviše pomoći u konsultacijama, pružanju neophodnih informacija i podataka, omogućavanju pristupa dokumentaciji i grafičkim prikazima, kako bi dokumenti bili u potpunosti izrađeni u skladu sa Zakonom, prema zahtevima metodologije.
Procena rizika od katastrofa se periodično ažurira u skladu sa potrebama i novim okolnostima, u celini se ponovo izrađuje i donosi na svake tri godine, a ukoliko su se okolnosti u značajnoj meri promenile i ranije, odnosno ukoliko se pojavio novi rizik ili se postojeći rizik povećao ili smanjio.
Na osnovu Procene rizika od katastrofa izrađuje se Plan zaštite i spasavanja.
PLAN SMANJENJA RIZIKA OD KATASTROFA
Planom smanjenja rizika od katastrofa utvrđuju se konkretne preventivne, organizacione, tehničke, finansijske, normativne, nadzorne, edukativne i druge mere i aktivnosti koje su nadležni državni organi i drugi subjekti, na osnovu procene pojedinih rizika, dužni da preduzmu u budućem periodu u cilju smanjenja rizika od katastrofa i ublažavanja njihovih posledica.
Plan smanjenja rizika od katastrofa se izrađuje i donosi za teritoriju Republike Srbije (Nacionalni plan smanjenja rizika od katastrofa), autonomne pokrajine (Pokrajinski plan smanjenja rizika od katastrofa) i jedinice lokalne samouprave (lokalni plan smanjenja rizika od katastrofa).
Planovi smanjenja rizika od katastrofa se izrađuju na osnovu predloga tretmana procenjenih rizika u odgovarajućoj proceni rizika od katastrofa.
Nosioci izrade Nacionalnog plana smanjenja rizika od katastrofa su organi državne uprave u čijoj su nadležnosti opasnosti identifikovane u Proceni rizika od katastrofa Republike Srbije.
Nosioci izrade pokrajinskih planova smanjenja rizika od katastrofa i lokalnih planova smanjenja rizika od katastrofa su nadležni organi autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.
Planovi smanjenja rizika od katastrofa se donose za period od tri godine.
Plan smanjenja rizika od katastrofa izrađuje lice sa Licencom za procenu rizika u vanrednim situacijama.
Nosioci izrade plana formiraju stručni tim za izradu plana, koji se sastoji od kompetentnih stručnjaka po vrsti delatnosti.
Planom zaštite i spasavanja se planiraju mere i aktivnosti za sprečavanje i umanjenje posledica katastrofa, snage i sredstva subjekata sistema smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama, njihovo organizovano i koordinirano angažovanje i delovanje u vanrednim situacijama u cilju zaštite i spasavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara i obezbeđenja osnovnih uslova za život.
Plan zaštite i spasavanja obavezno sadrži sledeće celine:
1) rano upozoravanje i pripravnost (spremnost);
2) mobilizacija i aktiviranje;
3) zaštita i spasavanje po vrstama opasnosti;
4) mere civilne zaštite;
5) upotreba snaga i subjekata zaštite i spasavanja.
Plan zaštite i spasavanja izrađuje se na osnovu procene rizika i usvaja najkasnije 90 dana nakon usvajanja procene rizika, a redovno se usklađuje sa izmenama procene rizika.
Plan zaštite i spasavanja se periodično ažurira u skladu sa potrebama i novim okolnostima, u celini se ponovo izrađuje i donosi svake treće godine, a ukoliko su se okolnosti u značajnoj meri promenile i ranije u skladu sa procenom rizika od katastrofa.
Plan zaštite i spasavanja su dužni da izrade i donesu svi subjekti koji imaju obavezu izrade procene rizika od katastrofa.